5 vrsta otpornih začinskih biljaka koje ne smiju nedostajati u vašoj kuhinji!
Dok je vani hladno, možete uzgajati začinsko bilje kod kuće iza prozora. U proljetno doba idealno je započeti s preduzgojem sadnica iz sjemenki. Koristite supstrat za sjetvu i sjemenke sijte na dubinu koja odgovara otprilike dvostrukoj veličini sjemenke. Niz začinskih biljaka ima vrlo sitne sjemenke koje će biti dovoljno samo posuti supstratom po površini. Sjemenke održavajte uvijek vlažnima, supstrat ne smije presahnuti, zato će vam u početku dobro doći i raspršivač za vodu.
Začinsko bilje zahtijeva dovoljno svjetla. Izravno podnevno sunce međutim može oštetiti mlade biljke. Čim vrijeme dopusti, premjestite ih na vanjsku prozorsku dasku. Bez brige možete ostaviti začinsko bilje trajno vani od druge polovice svibnja. To je također pravi trenutak za sadnju preduzgojenih sadnica na vanjske gredice u vrtu. Većina začinskih biljaka nakratko izdrži i uzgoj u stanu, no obično pate od nedostatka svjetla, što dovodi do izduženja, neravnomjernog rasta i blijeđenja listova. Za gnojidbu začinskog bilja koristite prirodna gnojiva.
1. Bosiljak
Bosiljak spada među začinsko bilje koje se vrlo lako uzgaja iz sjemenki. Kupovati gotove sadnice bosiljka u vrtnom centru stoga je prilično nepotrebno. Vlastitom sjetvom sigurno ćete uštedjeti i uz poštivanje osnovnih pravila uspjeh je praktički zajamčen. U ponudi sjemenki bosiljka možete odabrati cijeli niz zanimljivih sorti različitog rasta te obojenja i oblika listova. Za jardinijere i posude najprikladnije su niske kompaktne sorte. Uzgoj bosiljka je toliko jednostavan da možete sijati sjemenke primjerice izravno u jardinijeru u kojoj će zatim rasti bez potrebe za kasnijim presađivanjem. Samo nemojte sijati previše gusto, nikle biljke po potrebi prorijedite. Bosiljak će biti zahvalan za supstrat za začinsko bilje, ali će rasti i u uobičajenom vrtnom supstratu. Vani zahtijeva maksimalno sunčano mjesto i redovito zalijevanje. Povremeno ga možete prihnojiti, ali to nije potpuno nužno. Sa sjetvom kod kuće iza prozora započnite od kraja ožujka, izravna sjetva na gredicu zatim od svibnja. Pojedine listove možete kidati postupno. Cvjetove odsijecite prije nego bosiljak počne cvasti (cvjetanje utječe na okus listova), ili slobodno odrežite cijelunat u visini cca 10 cm, bosiljak će ponovno izbiti. Bosiljak je jednogodišnja biljka, sljedeće proljeće uzgojit ćete novu. Listovi se koriste u salatama, na pizzi, ali također u juhama ili namazima ili za poznati bosiljkov pesto.
2. Mažuran
Ako vam se čini okus sušenog mažurana nezanimljivim, svježi bi vas mogao ugodno iznenaditi. Zajedno s blisko srodnim origanom svakako vrijedi uložiti malo truda u uzgoj. Mažuran se uzgaja kao jednogodišnja biljka. Sjemenke sijte kod kuće na prozoru u ožujku i travnju. Mažuran klija na svjetlu, zato sjemenke na površini supstrata nemojte previše prekrivati. Kada biljčice malo ojačaju, presadite ih kako bi svaka imala dovoljno prostora. Možete isprobati i izravnu sjetvu na gredice u svibnju. Slično je i s origanom s razlikom da je višegodišnja biljka i možete je ostaviti da prezimi na hladnom. Primjena ovih začinskih biljaka u kuhinji je doista široka, odgovaraju gotovo svakom jelu, origano je tipičan za talijansku i grčku kuhinju.
3. Kopar
Kopar je za uzgoj vrlo nezahtevan, ali se ponekad pojavljuju problemi s lisnim ušima koje su izuzetno privučene ovom biljkom. Uzgaja se isključivo iz sjemenki izravnom sjetvom već od ranog proljeća. Otporan je, nije ga potrebno prethodno uzgajati kod kuće. Postupnom sjetvom u dvotjednim intervalima produžit ćete period berbe. Dobro raste i u posudama za koje su uzgojene sorte nižeg rasta. U vrtu se često razmnožava samozasijevanjem. Izvrsno upotpunjuje povrtne salate, odgovara za juhe, krumpirov jela i ključna je sirovina za (voljeni i omraženi) umak od kopra.
4. Vlasac
Vlasac možete pokušati uzgojiti iz sjemena, no ponekad dosta dugo traje dok čuperak dovoljno ojača da možete njegove duge pikantne listiće opetovano brati. Ako ga želite uzgajati u posudi, bolje nabavite dobro razraslu sadnicu, ili zamolite nekoga tko ga uzgaja u vrtu da možete iskopati barem mali čuperak. Ovaj postupak odgovara i za uzgoj na gredici jer je brži od izravne sjetve. Vlasac je višegodišnja biljka i nastavit će se sam širiti tijekom godina. Sa sjetvom sjemenki moguće je početi otprilike od travnja kako kod kuće na prozoru, tako i izravno na gredicu. Pokazala se dobrom sjetva u gnijezda uvijek po nekoliko sjemenki. Kod kuće je osjetljiv na temperaturne oscilacije. Vlasac treba sunčano mjesto i loše podnosi sušu. Nezamjenjiv je na kruhu, u juhama ili pireom krumpiru.
5. Metvica
Mirisna metvica je toliko nezahtjevna da u vrtu s vremenom može postati neželjeni korov. Uzgaja se toliko vrsta i kultivara da uopće nije jednostavno odabrati. Svježi miris može biti klasično metvin, jako pepermintni ili čak jagodin. Isto tako se različite vrste metvice razlikuju po obojenju i oblicima listova. Uspijeva u vlažnom, propusnom tlu, voli polusjenu. Ako je uzgajate u posudi, izdržat će i puno sunce, ali ne smijete zaboraviti zalijevati. Suša bi mogla metvici jako naškoditi. Sigurnija varijanta uzgoja je kupnja sadnica, no možete pokušati i sa sjetvom. Sjemenke posijte u ožujku kod kuće na svijetlo mjesto uz prozor, kad biljke ojačaju, presadite ih. U drugoj polovici svibnja ih možete početi postupno navikavati na vanjsko okruženje. Metvicu često obrezujte kako bi se lijepo granala. U kuhinji ćete je iskoristiti ne samo za pripremu čaja i oživljavanje koktela, već i u voćnim salatama i za ukras slatkih deserta. Možete eksperimentirati i u slanim jelima. U jesen metvicu u posudama skratite i ostavite je prezimiti u hladnoj prostoriji.
Pomagala koja olakšavaju brigu o začinskom bilju
Za kućni preduzgoj su se jako dobro pokazale praktične posude za sadnice, iz kojih se začinsko bilje dobro presađuje. Mladom začinskom bilju će se također svidjeti u sobnom ministaklenjaku s ventilacijom. Ako ne želite ništa birati, a pritom nabaviti sve potrebno, korisit će vam Set za uzgoj začinskog bilja, gdje ćete naći sve potrebno za uzgoj nekoliko vrsta istovremeno uključujući jardinijeru i supstrat.