Kako se baviti hobby uzgojem
Obično amaterski uzgajivači biljaka rade s svojstvima koja se mogu relativno lako promijeniti - na primjer boja cvijeta, oblik ploda ili veličina biljke. Međutim, čak i ako se eksperiment može činiti jednostavnim, zahvaljujući njemu moguće je proizvesti neobičnu ili prekrasnu biljku.
Za uspješan uzgoj biljaka važno je razumjeti principe njihovog razmnožavanja. U tekstu će biti objašnjeni ovi principi i opisane neke od jednostavnih tehnika koje je moguće koristiti za proizvodnju novih vrsta ili sojeva biljaka.
Odabir biljaka
Svojstva biljaka mogu se mijenjati kroz nekoliko generacija procesom selekcije. Postoje dvije vrste selekcije - prirodna i umjetna.
Prirodna selekcija je proces koji se javlja u prirodi, gdje jake i dobro prilagodljive biljke preživljavaju, dok slabe i loše prilagodljive biljke na kraju izumiru. Ovaj proces odvija se od početka života na Zemlji i još uvijek se javlja u prirodi.
Umjetna selekcija je proces koji ljudi koriste za dobivanje poželjnijih vrsta biljaka. Prije tisuće godina ljudi su naučili da bi čuvanje sjemena vrste biljke, u čijem uzgoju žele nastaviti, povećalo šanse za dobivanje biljke slične originalu. Ali naši preci nisu znali kakve su njihove šanse za uspjeh, niti su razumjeli procese kojima su svojstva promijenjena ili sačuvana. Tek u osamnaestom i devetnaestom stoljeću ljudi su počeli shvaćati zakone nasljeđivanja i procese razmnožavanja biljaka. Čak ni danas ovi osnovni principi nisu u potpunosti razjašnjeni. Ali sada imamo dovoljno znanja da možemo odabrati biljke za uzgoj sa znatno većom sigurnošću uspjeha nego što su imali naši primitivni preci.
Osnove razmnožavanja biljaka:
Vrste razmnožavanja
Biljke se razmnožavaju na dva načina – spolno i nespolno.
Nespolna ili vegetativna reprodukcija događa se bez fuzije zametnih (reproduktivnih) stanica. Kod vrtnih biljaka nespolno razmnožavanje nastaje kada se dio biljke odvoji od matične biljke i razvije se u potpuni organizam, kao kada jagode proizvode izdanke koji se ukorjenjuju i tvore nove biljke jagoda. Nespolna reprodukcija može biti izazvana umjetno pomoću reznica listova, reznica stabljika, reznica korijena itd. Biljke koje potječu iz nespolne reprodukcije obično su identične matičnoj biljci.
Spolno razmnožavanje uključuje spajanje muške i ženske spolne stanice. Njihovim spajanjem stvara se sjeme - i na kraju i nova biljka. Spolno razmnožavanje je najčešći tip razmnožavanja vrtnih biljaka. Biljke koje potječu iz spolnog razmnožavanja često su potpuno različite od svojih roditelja i jedna od druge. Zahvaljujući mogućnostima varijacija, spolno razmnožavanje biljaka metoda je koju koriste uzgajivači biljaka u razvoju novih sojeva i sorti.
Cvijet biljke
Slika 1 Građa cvijeta
Slika 2 Shematski prikaz cvijeta
1.Cvjetna loža 2.Čašični list 3.Latični list 4.Prašnik 5.Tučak
Spolno razmnožavanje biljaka odvija se u cvijetu biljke. Reproduktivni organi cvijeta su prašnik i tučak. Dio prašnika zvan prašnica proizvodi pelud koji sadrži muške zametne stanice. U osnovi tučka nalazi se plodnica; proizvodi jajne stanice koje sadrže ženske zametne stanice. Kada su jajne stanice oplođene muškim zametnim stanicama, razvijaju se u sjemenke unutar plodnice.
Latice, koje značajno doprinose ljepoti cvijeća, služe korisnim funkcijama kao što je pomoć pri oprašivanju i zaštita spolnih organa od fizičkog oštećenja. Čašični listovi, koji su često zeleni, podupiru latice i štite dijelove cvijeta.
Dijelovi cvijeta jako variraju u veličini, obliku, boji i količini, ali je općenito lako razlikovati tučak od prašnika. Prašnici se mogu identificirati po žutom prahu (peludu) na njihovim vrhovima, a tučak prema izbočenju (plodnici) na njegovoj osnovi. Međutim, kod neobičnih cvijetova to može zahtijevati pažljivo proučavanje za njihovo razlikovanje.
Tipovi cvijetova
Cvijetovi se dijele prema rasporedu spolnih organa (prema spolnosti), tj. prema prisutnosti muških i ženskih reproduktivnih organa. Dijele se na dvospolne (monoklinički) i jednospolne (diklinički - muški i ženski).
Dvospolni sadrže u cvijetu prašnike i tučak (Slika 1). Radi se o najčešćem tipu cvijeta. Među uobičajene dvospolne cvijetove spadaju rajčica, slakoperka, lavljeg grla, petunija, ljiljan i perunika.
Jednospolni sadrže ili samo prašnike (muški cvijetovi) ili samo tučak (ženski cvijetovi) (Slika 3).
Slika 3: Cvijetovi bundeve su nesavršeni, svaki cvijet ima samo jednu vrstu spolnog organa
Oni koji imaju tučak nazivaju se ženski cvijetovi, a oni koji sadrže prašnike, nazivaju se muški cvijetovi.
Jednospolni se dalje dijele na jednodomne (monoecijski - muški i ženski cvijetovi su na jednoj jedinki – "kućici"; npr. kukuruz, bundeva, pavitina, velebilje, begonija) i dvodomne (diecijski - muški cvijetovi i ženski cvijetovi su na zasebnim biljkama; npr. vrba, Cannabis sativa, šparoga, špinat, pamuk).
Slika 4: Presjek krizanteme. Poligamni cvjetovi, kao što su krizanteme, sastoje se od nakupina cvjetova. Neki poligamni cvjetovi imaju i jezičaste i cjevaste cvjetove, dok neki cvjetovi imaju samo jezičaste cvjetove glavice.
Ako se kod jedne vrste javljaju jednopolni i dvospolni cvjetovi, biljka je poligamna (poligamijska; npr. jasen). Poligamni cvijet (Slika 4) u stvarnosti je nakupina malih cvjetova. Ovi cvjetići često podsećaju na latice. Neki cvjetići imaju i prašnike i tučke; nazivaju se cjevasti cvjetovi. Neki od njih imaju samo tučke, nazivaju se jezičasti cvjetovi. Tipični poligamni cvjetovi su tratinčica, krizanteme, astre, neveni.
Oprašivanje i oplodnja
Za oprašivanje trebamo samo malo vremena, znanja i osjetljivu ruku koja zamjenjuje pčele.
Oprašivanje je prijenos muške biljne stanice (pelud) na ženske organe cvijeta (žig). Oprašivanje je nužan preduvjet da bi kasnije moglo nastati sjeme. Kada je prašnik zreo, puca i ispušta pelud. Pelud se zatim prenosi do žiga različitim prirodnim načinima, najčešćim su vjetar, voda i kukci. Pri uzgoju biljaka oprašivanje je pažljivo kontrolirano od strane ljudi.
Postoje dvije vrste prijenosa peludi – samooplodnja i stranooplodnja. Kod stranooplodnje pelud se prenosi s prašnika cvijeta s jedne biljke na žig cvijeta druge biljke. Kod samooplodnje pelud se prenosi s prašnika na žig istog cvijeta ili na drugi cvijet iste biljke (npr. grah, grašak). Nakon oprašivanja stranim peludom obično je puno veći urod.
Majčinski cvijet koji daje pelud naziva se prašnik; onaj cvijet koji nosi sjeme naziva se plodolist.
Oplodnja je spajanje dviju zametnih stanica. Nakon oprašivanja, što je prijenos peludi s prašnika na površinu žiga, pelud nastoji doći do jajne stanice stvarajući peludnu cijev.
Peludna cijev mora prorasti kroz cijelu dužinu vrata, koje se nalazi u tučku između žiga i plodnice. Konačno prodire mikropilom do zametne vrećice. Jedna od spermatičkih stanica oplođuje jajnu stanicu, koja se time pretvara u diploidni zigot, druga oplođuje diploidnu centralnu stanicu zametne vrećice i nastaje temelj triploidnog hranivog tkiva zametka, endosperma. Endosperm se koristi kao izvor hranjivih tvari pri klijanju ili je potrošen već tijekom razvoja zametka. Njegovu prehrambenu funkciju tada mogu preuzeti klice, npr. kod mahunarki. Kod kritosjemenjača hranivo tkivo nastaje tek nakon oplodnje, kod golosjemenjača neovisno o njoj. Nastaje plod.
Nasljednost
Biljke nasljeđuju svojstva od svojih roditelja na isti način kao životinje. Zakoni nasljeđivanja objašnjavaju zašto potomci nasljeđuju različite osobine (svojstva) od istih roditelja. Nadalje, ovi zakoni omogućuju predviđanje broja potomaka koji će naslijediti određeno svojstvo. Poznavanje zakona nasljeđivanja neophodno je za učinkovit uzgoj biljaka.
Geni. Sve stanice sadrže gene koji su jedinice koje određuju svojstva biljke ili životinje. Osim spolnih stanica, svaka stanica u biljci sadrži dva gena za svako svojstvo - na primjer, za svojstvo boje biljka može imati jedan gen za žutu i jedan za crvenu boju. Spolne stanice imaju samo jedan gen za svako svojstvo. Od tisuća spolnih stanica koje biljka proizvodi, otprilike polovica ima jedan od gena za svako svojstvo, a otprilike polovica ima drugi gen.
Kada muške i ženske spolne stanice fuzioniraju u jajašcu, svaka doprinosi jednim genom za svako svojstvo, tako da novo sjeme ima dva gena za svako svojstvo. Različite kombinacije mnogih gena naslijeđenih od muškog spola i od ženskog spola određuju osobine potomaka i budućih generacija.
Gledajući biljke ne možete točno reći koje gene sadrže. Na primjer, biljka može imati jedan gen za crvenu i jedan za žutu boju, ali samo se njegova crvena boja može prikazati na tom cvijetu; gledajući biljku ne možete ni naslutiti gen za žutu boju. Ipak, u stanicama biljke postoji taj žuti gen i neki od potomaka biljke mogu naslijediti taj gen te ga zatim prenijeti na svoje potomke. Ako dođe do samooplodnje kod biljke i njenih potomaka, u prvoj ili drugoj generaciji, ovisno o tome kako geni međusobno djeluju, neki potomci će proizvoditi žute cvjetove.
Promatranjem pojava različitih potomaka različitih boja (ili drugih svojstava koja vas zanimaju) možete saznati koje gene su imale majčinske biljke i kako međusobno djeluju. S tim znanjem vaš uzgojni rad bit će znatno pojednostavljen.
Ako biljka koja je samooplojena proizvodi potomstvo identično kao što je ona sama, tada se naziva pravom sortom. Ako potomci prve generacije nisu identični s roditeljskom biljkom, tada se kaže da je došlo do segregacije.
Opće tehnike uzgoja
Oprema potrebna za uzgoj biljaka relativno je jeftina i jednostavna za korištenje. Evo nekih stavki koje možete smatrati korisnima:
Povećalo (snaga 10 ili 15)
Pinceta
Skalpel
Male šiljaste škare
Četka s finom dlakom
Male posude ili bočice
Alkohol
Gumice ili meka žica
Papirnate ili celofanske vrećice
Spajalice za papir
Etiketa
Bilježnica
Kada uzgajati
Koraci prije oprašivanja općenito bi trebali započeti neposredno prije nego se cvijet otvori. Ako pričekate do trenutka kada se otvori, može biti oprašen prirodnim putem, što uzrokuje da cvijet postane neupotrebljiv za eksperimentiranje. No, s obzirom da većina biljaka cvjeta određeno vrijeme i neki cvjetovi na biljci procvjetaju prije nego što se pustite u uzgoj, vjerojatno će na biljci biti još cvjetova koji se još nisu otvorili i još uvijek možete eksperimentirati s biljkom.
Kada biljka stvori dovoljnu količinu cvjetova, odaberemo jedno kasno poslijepodne i pripremimo ih. Moramo razlikovati muške i ženske vrste. Kod ženskih se ispod cvijeta već jasno vidi osnova budućeg ploda (npr. kod tikvica izduženi valjak ili minijaturna tikvica), imaju kraću peteljku i obično ih je manje nego muških. Oni imaju dužu peteljku, ne nose plodić i kod klasičnih sorti ih je većina. Cvjetovi koji će sljedećeg dana cvjetati poslijepodne su već potpuno razvijeni i na vrhu imaju lagano otvoreni vrhunac. Takav muški, za oprašivanje pogodan ("zreo") cvijet pažljivo zalijepimo krepon ljepljivom trakom ili ga stegnemo štipaljkom za rublje. Isto radimo kod ženskih cvjetova. Na ovaj način za jedan ženski cvijet s jedne biljke pripremamo nekoliko muških cvjetova s drugih biljki.
Ekstremno visoke temperature ili vlažni uvjeti štetni su za pelud. Za postizanje najboljih rezultata trebali biste oprašivati biljke u suhim danima u hladnim jutarnjim satima ili čim su prašnici u cvatu.
Odabir roditelja
Neke biljke imaju prirodne prepreke koje sprječavaju unakrsno oprašivanje ili samooprašivanje. Preporučuje se to provjeriti prije nego što počnete oplemenjivati biljku, jer iako je često moguće prevladati te barijere, neke biljke ne mogu biti umjetno oprašene. Primjer barijere koja može biti prevladana je sprječavanje prirodnog unakrsnog oprašivanja kod konopljike. Cvjetovi konopljike konstruirani su tako da se spriječi prodiranje vjetrom nošenog peluda iz drugih cvjetova. Međutim, moguće je otvoriti cvijet ručno. Primjer barijere koju nije moguće prevladati je samooprašivanje koje je onemogućeno kod nekih orhideja. Žigovi nekih orhideja proizvode tvar koja ubija pelud cvjetova iste biljke. Mehanizam koji obavlja tu funkciju ne može se ukloniti bez uklanjanja tučka.
Biljke koje su odabrane za oplemenjivanje trebaju biti robusne i zdrave. Obično je lakše utvrditi koje su od njih zdrave nakon što na biljci procvjeta nekoliko cvjetova.
Pri odabiru prema muškoj biljnoj stanici (peludu) dobro je odabrati onaj koji ima tešku žutu prašinu na prašniku. Ta prašina je pelud. Ako oštrićete noktima po prašniku, trag peluda trebao bi ostati na noktu. Kod svježeg cvijeta veća je vjerojatnost da će imati zdraviji pelud nego kod cvijeta koji je počeo venuti ili se sušiti.
Pri odabiru prema ženskom organu cvijeta isprobajte žig. Trebao bi imati ili sjajnu tvar koja je ljepljiva na dodir ili ima "dlakavu" površinu. To je ta tvar ili površina koja zadržava pelud, što omogućuje oplodnju.
Nakon što ste odabrali biljku prema peludu i žigu, spremni ste početi oprašivati.
Koraci prije oprašivanja
Prvi korak je označavanje onih cvjetova koji trebaju poslužiti kao muške biljne stanice (pelud) i onih koji trebaju poslužiti kao ženski organ cvijeta. To se može učiniti na primjer s obojenom niti, jednom bojom za muške i drugom bojom za ženske.
Slika 5: Potrebno je spriječiti samooprašivanje uklanjanjem svih prašnika ili tučaka
Sljedeći korak je zaštita biljke od neželjenog peluda. Ako biljka treba biti unakrsno oprašena, potrebno joj je ukloniti tučke kako bi se spriječila mogućnost samooprašivanja. Uklanjanje tučka naziva se kastracija. To bi trebalo izvršiti prije nego što se prašnici otvore i oslobode pelud. To može zahtijevati otvaranje cvijeta rukom prije nego što je spreman za cvjetanje. Kastracija se može izvesti odvajanjem tučaka ili prašnika pomoću pincete (Slika 3), ili odsijecanjem tučaka ili prašnika oštrim šiljastim škarama, ili uklanjanjem latica cvijeta na koje su ponekad pričvršćeni tučci. Povećalo će biti posebno korisno prilikom kastracije.
Oba spolna organa trebaju biti zaštićena od kontaminacije stranim peludom. To se može učiniti na jedan od sljedećih načina:
Zatvaranje cvijeta. U mnogim cvjetovima, kao što su vijušnica, petunija i ljiljan, latice cvijeta se mogu zatvoriti oko cvjetnih organa pomoću komada meke žice ili gumice (sl. 11). Potrebno je paziti da ne dođe do kidanja latica.
Slika 6: Zaštita cvijeta od neželjenog oprašivanja svezivanjem (lijevo) ili prekrivanjem vrećicom (desno)
Kako biste zaštitili cvijet od neželjenog oprašivanja, zatvorite cvijet pomoću meke žice ili gumice (Slika 4 lijevo) ili ga prekrijte vrećicom (Slika 4 desno). Celofanska ili plastična vrećica omogućit će vam praćenje cvjetova tijekom cijelog vremena.
Cvjetovi koji trebaju biti samooprašeni također bi trebali biti zaštićeni od stranog peluda, bilo zatvaranjem ili prekrivanjem cvijeta.
Ako se biljka uzgaja u zatvorenom prostoru, mala je vjerojatnost kontaminacije stranim peludom i ne morate cvijet pokrivati ili zatvarati. Međutim, biljke u zatvorenom i na otvorenom prostoru zahtijevaju kastraciju kako bi se spriječilo samooprašivanje.
Koraci oprašivanja
Slika 7: Jedan od načina unakrsnog oprašivanja je uklanjanje tučaka s peludom, a zatim držanje tučaka pinzetom i četkanje prašnika preko žiga.
- Križno oprašivanje. Postoji nekoliko metoda koje se mogu koristiti za križno oprašivanje cvjetova. Evo četiri najčešće metode:
1. Uklonite prašnik s peludi pomoću pincete. Stavite prašnik u malu posudu. Otkrijte tučak tako da na odabranom pupoljku pomoću škara odstranite latice i čašične listove. Pravovremenom kastracijom ne samo da otkrivamo tučak, već istovremeno sprječavamo samooplodnju. Iznad otkrivene žiga držite prašnik u pinceti i nježno četkicom prođite prašnikom preko ženskih organa cvijeta (žiga) (Slika 5).
2. Odrežite cvijet koji služi kao muška biljna stanica (pelud). Otkrijte žig. Pomoću pincete izvadite prašnik iz odrezanog cvijeta i nježno protrljajte prašnikom ženske organe cvijeta (žig).
3. Kistom prenesite pelud iz prašnika (muške biljne stanice) u malu posudu. Uklonite zaštitu sa žiga i obrišite pelud na žig (Slika 6). Zatim zamijenite zaštitni poklopac.
Slika 8: Ako su prašnici premali ili teško uhvatljivi, možete izvršiti križno oprašivanje prijenosom peludi iz prašnika kistom u posudu, a zatim namazati žig peludom
4. Uklonjene prašnike stavite u vrećicu i protreste je. Izvadite prašnike iz vrećice i budite oprezni da ne prosipete pelud van. Uklonite zaštitu sa žiga i postavite vrećicu koja sadrži pelud iznad žiga te protreste vrećicu tako da pelud padne na površinu žiga. Ovaj način se obično provodi kod kukuruza.
Uvijek kada radite s različitim peludima, prvo temeljito očistite alkoholom četkicu, pincetu i druge predmete koji bi se mogli doticati neke peludi. Ovaj korak je vrlo važan kako bi se spriječilo oprašivanje ženskog spolnog organa neželjenom peludom koja se zadržala na predmetu. Nakon pranja instrumenata, uvjerite se da su prije uporabe ponovno suhi.
- Samooplodnja. Postupci za samooprašivanje cvjetova ovisit će o vrsti cvijeta. Za savršene cvjetove vaš je posao gotov čim zatvorite ili pokrijete cvijet. Ipak, ponekad možete pomoći peludi da padne i prihvati se na žig kada protreste jednom dnevno cvijet nekoliko dana zaredom nakon razvijanja cvijeta.
Samo kombinirani cvjetovi koji sadrže i disk i jezičaste cvjetove mogu biti samooplođeni. Budući da imaju oboje - tučke i prašnike, mogu biti samooplođeni na isti način kao dvospolni cvjetovi.
Kod jednospolnih cvjetova samooplodnja će biti moguća samo kod onih cvjetova koji su na istoj biljci. Kod samooprašivih jednospolnih cvjetova pelud iz prašnika cvijeta mora biti prenesen na žig cvijeta s tučkom iste biljke. Da biste to napravili, možete koristiti bilo koju od gore navedenih metoda križnog oprašivanja.
Koraci oprašivanja
Odmah nakon oprašivanja ponovno zatvorite ili pokrijte cvijet. Plod nakon oprašivanja odmah označavamo etiketom. Oprašeni plod označavamo kako bismo ga kasnije prepoznali. Oko peteljke možemo zavezati obojenu traku, ali ne previše čvrsto, jer se peteljka povećava tijekom rasta ploda.
Promatranje rezultata
Kada je faza oprašivanja završena, mora proći vrijeme tijekom kojeg dolazi do oplodnje i naknadnog razvoja oplođene jajna stanice. Ako je sjeme potpuno razvijeno, treba ga ubrati. Kod biljaka uzgajanih za cvjetove, sjeme se bere čim je suho ili upravo kada se počinje otvarati. Kod voća i povrća sjeme će biti potpuno razvijeno i spremno za berbu kada sjemeni dijelovi dostignu zrelost.
Kada berete sjemenke, stavite ih u vrećice koje nose dodijeljeni broj potomstva. Pazite da sjeme iz različitih unakrsnih i samooprašivanja bude pohranjeno u odvojenim vrećicama. Sjemenke ostavite da se osuše na relativno toplom mjestu tijekom otprilike jednog tjedna, a zatim ih pohranite na hladnom i suhom mjestu.
Čim to bude moguće, sjeme treba posaditi i rezultate zabilježiti u vašu knjigu zapisa. Potomci se mogu koristiti za daljnje studije. Svako sjeme koje nije posađeno treba čuvati u slučaju nepovoljna uroda.
Oplemenjivački eksperimenti koje možete isprobati
Sljedeći usjevi odabrani su kao primjeri različitih vrsta cvjetova koji se javljaju pri oplemenjivanju biljaka - dvospolni, jednospolni i poligamijski. Predložene tehnike s manjim modifikacijama mogu se koristiti za križanje drugih biljaka sa sličnim sustavima cvjetanja.
Kukuruz
Kukuruz je dobra biljka za amatere oplemenjivače biljaka za eksperimentiranje, jer je lako raditi s njom i često dolazi do vidljivih promjena u zrnima generacije F1. Sorte s kojima možete raditi su žuti poljski kukuruz, bijeli poljski kukuruz, slatki kukuruz, kaliko kukuruz i jagodni kukuruz.
Slika 9: Kukuruz ima jednospolni cvijet. Prašnički (muški) cvijet i tučkasti (ženski) cvijet.
Kukuruz ima jednospolni cvijet, s oba cvijeta (muškim i ženskim) na istoj biljci (Slika 7). Muški prašnički cvjetovi koncentrirani su na terminalnoj metlici; ženski cvjetovi se pak javljaju samo na bočnim klasovima. Njuška, koja ima dlakavu površinu na većem dijelu svoje duljine, osjetljiva je na pelud.
Postupak:
1. Odaberite sorte kukuruza koje želite križati i posijte sjeme na vašem pokusnom mjestu. Možete raditi s onoliko varijanti koliko želite, ali ako je ovo vaš prvi pokus, bit će najbolje usredotočiti se samo na tri ili četiri. Kukuruz gubi svoj pelud u relativno kratkom vremenu, pa da bi pelud različitih sorti bio spreman u približno isto vrijeme, sadite nekoliko sjemenki svake sorte u ponovljenim sezonama u razmaku od nekoliko tjedana i označite redove za buduću upotrebu.
2. Kada se na biljci počnu razvijati klipovi, prije nego što se pojave svila, pokrijte klipove labavo pričvršćenom vrećicom, osiguranom u donjem dijelu uredskom spajalinom ili vrpcom. Prozirna plastična vrećica omogućit će vam praćenje razvoja svile. Pokrijte nekoliko klipova jer što je više oprašenih, veće su vaše šanse za dobivanje željenih rezultata.
3. Pažljivo pratite klipove. Kada je svila vidljiva, klip je spreman za oprašivanje. Odgovarajuće metlice bi tada trebale biti pokrivene vrećicom i spremne za upotrebu sljedećeg jutra. Vrećica bi trebala biti postavljena na donjoj strani metlice kako pelud ne bi ispao i kako se ne bi pomiješao s drugim peludom.
4. Sljedećeg jutra temeljito protresite vrećicu kako biste u nju oslobodili pelud. Uklonite vrećicu s metlice tako da bude savijena prema dolje kako ne bi došlo do prosipanja peluda (Slika 8).
Slika 10: Pri sakupljanju kukuruznog peluda, savijte metlicu prema dolje kako biste spriječili prosipanje peluda iz vrećice
Zatim uklonite vrećicu koja pokriva svilu. Postavite vrećicu s metlice na klip i pazite da ne dođe do prosipanja peluda. Pričvrstite vrećicu na stabljiku ispod klipa i protreste je (Slika 9).
Slika 11: Postavite vrećicu koja sadrži pelud na klip kukuruza, pričvrstite vrećicu na stabljiku ispod klipa i označite oprašeni klip etiketom
5. Označite svaki klip koji je oprašen imenom ili brojem biljaka koje su poslužile kao ženski i muški organi, i zabilježite križanje u svoje zapise.
6. Ostavite vrećicu na klipu biljke dok listovi ne osuše. Nakon sušenja oprašenog klipa bilježite sve promjene koje su se dogodile u zrnima.
Buče
Cvjetovi buče su veliki i s njima se lako radi. Cvjetovi su jednopolni, s muškim i ženskim cvjetovima na istoj biljci. Tučak cvijeta je uvećan na bazi, dok su prašnici smješteni na dugoj stabljici (vidi Sliku 3).
Iako su neke sorte bundeve ili tikvice pelud sterilne za križanje, što znači da ne mogu biti križane, mnoge druge mogu biti križane. Također je moguće križati neke vrste bundeve i tikvice.
Ne zaboravite da ako križate čiste sorte, neće doći do segregacije sve do generacije F2, što znači da različite boje i oblici koje potomstvo nasljeđuje neće biti vidljivi sve dok ne dođe do samooprašivanja i dok sjeme ne počne proizvoditi plodove.
Odnosno, prvu godinu križate. Drugu godinu sijete križano (tzv. hibridno F1) sjeme. Biljke u F1 generaciji obično su prilično uniformne. Stoga drugu godinu nemojte selektirati i samo ubrajte sjeme sa svih biljaka. Tek treće godine u generaciji F2 potpuno će se pokazati genetske razlike između pojedinih biljaka i dolazi vrijeme promatranja, uspoređivanja i selekcije. Treće godine sačuvajte sjeme samo od onih biljaka koje najbolje odgovaraju vašoj ideji o novoj sorti. Pritom budite pažljivi i otvoreni za nešto novo ili neobično. Svoju ideju sorte još možete korigirati. U sljedećim godinama zatim uklanjajte sve biljke koje ne odgovaraju vašoj ideji nove sorte. Sorta se stabilizira i nakon četiri do šest godina selekcije možete ponuditi svijetu nešto potpuno novo.
Postupak:
1. Posadite različite vrste bundeva/tikvica. Označite pojedine redove kako biste znali koje biljke trebaju biti ženski spolni organi i koje trebaju biti muški spolni organi. S tim da će muški i ženski spol biti spremni za oprašivanje istovremeno, nećete imati nikakvih poteškoća jer ove biljke proizvedu cvjetove kroz relativno dugo razdoblje.
2. Navečer, prije otvaranja cvjetova, stavite na njih vrećicu ili zatvorite cvjetove gumicom ili uzadi (vidi Sliku 4). U večernjim satima lako je odrediti koji će se cvjetovi sljedećeg dana ujutro otvoriti. Cvjetovi će biti blago otvoreni, otkrivajući unutarnju boju koja je svjetlija od boje na vanjskoj strani latica. Potrebno je zaštititi oba (tučkova i prašnikova) cvijeta kako bi se spriječio pristup pčela.
3. Rano ujutro na dan kada se cvjetovi otvore, uklonite prašnike iz prašnikovog cvijeta i nježno protrljajte prašnike preko njuške tučkovog cvijeta. (Slika 11)
Slika 12: Ako želite oprašiti bundevu, nježno protrljajte prašnikom preko njuške tučkovog cvijeta
4. Zamijenite vrećicu na tučkovom cvijetu.
5. Označite ovaj oprašeni ženski cvijet i zapišite bilješku u svoje zapise.
6. Kada latice uschnu ili kada se plodnica izbočine preko vrećice, možete ukloniti zaštitnu foliju na ženskim cvjetovima.
7. Kada plodovi sazriju, požnjite sjemenke (sl. 19). Plodovi obično sazrijevaju približno 45 dana nakon oprašivanja. Sjemenke čuvajte do sljedeće godine kada ćete (1) ih posaditi, (2) doći će do samooprašivanja nastalih cvjetova i (3) ponovno požnjeti sjemenke. Godinu dana nakon što posadite sjemenke nastale samooplodnjom generacije F, vjerojatno će doći do segregacije.
Slika 13: Berba sjemenki tikve i njihovo čuvanje za sadnju sljedeće godine
Rajčica
Slika 14: Reproduktivni dijelovi rajčice
Rajčice imaju savršen cvijet sa muškim i ženskim spolnim stanicama koje se nalaze na istom cvijetu (Slika 13). Spolni organi su lako prepoznatljivi, stoga je križanje rajčica relativno jednostavno. Za ovaj eksperiment odaberite rajčice s dvije različite boje ploda, kao što su crvena i žuta. U slučaju da su rajčice čiste sorte, razlike u boji će biti vidljive tek u generaciji F2. Zajedno s različitim bojama, vjerojatne su promjene i u obliku ploda te u ostalim karakteristikama biljaka.
Postupak:
1. Posadite sjemenke ili mlade biljke i označite pojedine redove kako biste znali koje će biljke rađati crvene plodove, a koje žute plodove. Rajčice cvjetaju tijekom nekoliko tjedana, tako da nećete imati nikakvih poteškoća s tim da oba pupoljka budu u istom stadiju i da oba spolna organa budu spremna u isto vrijeme.
2. Čim se cvjetovi koji će služiti kao parujuće sorte počnu otvarati, kod biljaka bi trebala biti provedena kastracija. Cvijet rajčice ima tučak srasao s prašnicima, muškim spolnim organima, na takav način da je tučak među njima potpuno zatvoren i često uopće nije vidljiv. Tučak stoga moramo najprije ogoliti tako da na odabranom pupoljku pomoću škara očešljamo latice i čašične listove. Skalpelom zatim uzdužno prerežemo srasle prašnike i postupno ih uklanjamo.
3. Obje sorte, kako pelud tako i sjemenska, koje želite koristiti, trebale bi biti u istoj fazi otvaranja. Nakon uklanjanja prašnika pokrijte vrećicom obje sorte istovremeno kako ne bi došlo do samooplodnje.
4. Čim imate na jednoj sorti ogoljen tučak, prenesite na njegovu žig, koja se nalazi na vrhu tučka, pelud s druge sorte. Iznad žiga držite prašnik u pinceti i nježno četkajte prašnikom preko ženskih organa cvijeta (žiga).
5. Zamijenite vrećicu koja je uklonjena s oprašenog cvijeta.
6. Označite cvijet koji je oprašen (Slika 14) i zabilježite sve u svoje bilješke.
Slika 15: Cvijet rajčice koja je kastrirana, oprašena i označena
7. Nakon tjedan dana uklonite vrećicu koja prekriva oprašeni cvijet i ostavite ga slobodnim.
8. Kada plodovi sazriju, uberite ih i pohranite sjeme iz njih za buduću sadnju i samooprašivanje (Slika 15).
Slika 16: Berba i pohrana sjemena rajčice za sadnju sljedeće godine
Krizanteme
Krizanteme su poligamni cvjetovi. Ako nemate krizanteme za oplemenjivanje na raspolaganju, možete koristiti bilo koji drugi poligamni cvijet, na primjer tratinčice ili astere. Poligamni cvjetovi se teže križaju od dvospolnih ili jednospolnih cvjetova. Ako oplemenujete biljke prvi put, bilo bi bolje da steknete iskustvo tako da započnete prvo s jednostavnijim biljkama, kao što su bundeva, tikva, perunika ili ljiljan, prije nego što pokušate križati poligamne cvjetove.
Postupak:
1. Posadite sjeme biljaka ili mlade biljke. Krizanteme, tratinčice i asteri cvjetaju prilično dugo vrijeme, tako da nećete imati nikakvih poteškoća s time da oba pupoljka budu u istoj fazi i da su oba spolna organa spremna u isto vrijeme.
2. Odmah nakon otvaranja cvijeta s plodnicom i prije nego što je pelud zrela, izvadite disk cvijeta pincetom. Kao što je prikazano na slici 4, disk cvijeta se nalazi u sredini cvijeta. Lako se identificiraju jer su često žute boje i imaju oba spolna organa tučak i prašnike, dok zrake koje okružuju disk cvijeta imaju samo tučke. Uklonite neke zrake cvijeta u blizini središta cvijeta, samo da biste bili sigurni da niste propustili nijedan od diskova cvijeta. Ako ostanu neki diskovi na cvijetu, vjerojatno je da će se samooprašiti (Slika 17).
Slika 17: Kada kastrirate krizanteme, provjerite da ste uklonili sve diskove cvijeta
3. Nakon uklanjanja diska cvijeta pokrijte ženske organe cvijeta vrećicom.
4. Čim se otvore cvjetovi s muškim spolnim organima, pokrijte ih vrećicom.
5. Oprašivanje će biti učinkovitije ako ošišate zrake cvijeta kod ženskog organa neposredno iznad žiga. Ovaj korak se može izvesti bilo kada nakon što su uklonjeni diskovi cvijeta i prije provođenja oprašivanja (Slika 18).
Slika 18: Šišanje zraka cvijeta za učinkovitije oprašivanje
6. Cvijet je spreman za oprašivanje otprilike četiri ili pet dana nakon što se otvori. Neposredno prije nego što oprašite cvijet, umočite kist s finom dlakom u alkohol i pustite ga da se osuši.
7. Uklonite cvijet s muškim organom. Pomoću kista s finom dlakom pažljivo četkajte disk s peludnog cvijeta. Pelud bi trebala prianjati na kist. Zatim nježno obrišite podrezane zrake cvijeta s plodnice (vidi Sliku 8). Svaki put kada promijenite cvijet s muškim spolnim organima, umočite kist u alkohol i pustite ga da se osuši.
8. Zamijenite zaštitne vrećice na cvjetovima muških i ženskih spolnih organa.
9. Označite oprašeni cvijet i napišite bilješku o križanju u svoje zapise.
10. Tri ili četiri dana kasnije ponovite korak 7. Uvjerite se da koristite pelud iz istog cvijeta s muškim spolnim organima koji ste koristili prvi put. Zamijenite vrećicu na plodnici.
11. Otprilike tjedan dana nakon posljednjeg oprašivanja uklonite vrećicu s plodnice.
12. Nakon što glava plodnice presuši, pokupite i pohranite sjemenke (Slika 19).
Slika 19: Svaka zrela zraka cvijeta imat će sjeme. Pokupite ova sjemena i zasadite ih sljedeće godine.