Organska gnojiva

Organska gnojiva

Organska gnojiva imaju važnu ulogu u uzgoju povrća. Organska gnojiva su tzv. gospodarska/stajska gnojiva. Opskrbljuju tlo velikom količinom mineralnih hranjivih tvari, organske tvari i mikroorganizama. Povećavaju stvaranje humusa u tlu, potiču mikrobiološku aktivnost i povećavaju plodnost tla.

Među organska gnojiva spadaju:

Stajsko gnojivo, gnoj - osnovno je gnojivo za većinu vrsta povrća koje se uzgaja u vrtu. Izravno gnojenje stajskim gnojem ne odgovara svim biljkama. Stajski gnoj je gnojivo koje se nakon unošenja u tlo postupno razgrađuje i biljke iz njega mogu crpiti hranjive tvari i nekoliko godina.

Stajski gnoj sadrži 75% vode, 15% organskih tvari, 0,5% dušika, 0,1-0,2 fosfora, 0,3-0,6 kalija.

Stajski gnoj povoljno utječe na osnovna fizikalna svojstva tla. Lagana tla zbija, povećava njihovu kohezivnost i sposobnost zadržavanja vode. Teža i zbijena tla prozračuje i povećava njihovu propusnost.

Vrste gnojiva:

• konjski gnoj - spada među najbolje. Svježi gnoj pogodan je za postavljanje toplih ležišta. Zreli i odležali konjski gnoj pogodan je za sve tipove tla, koje prozračuje i zagrijava.
• ovčji gnoj - sadržajem hranjivih tvari bogatiji je od konjskog gnoja. Također je pogodan za postavljanje ležišta, ali ranije gubi toplinsku vrijednost
• kravlji gnoj - hladniji je, vodnatiji. Često se miješa s konjskim gnojem. Pogodan je za jesenje gnojenje. Miješani konjski i kravlji gnoj ovdje.
• svinjski gnoj - hladan je. Preporučljivo ga je prije uporabe kompostirati.
• kunićji gnoj i pilijeći izmet - sadrži veliku količinu osnovnih hranjivih tvari. Najbogatiji hranjivim tvarima je golubji izmet. Kunićji gnoj bolje je prethodno kompostirati. Pilijeći izmet najpogodnije je ostaviti 2-3 tjedna da se ukiseli i razrijeđen koristiti kao hranjivu zaljevnu otopinu.

Kao dodatno gnojivo možemo koristiti:

Pepeo - nastaje spaljivanjem drva. Sadrži 5-15% fosforne kiseline, 8-10% kalija, 25-40% kalcija i malu količinu magnezija i sumpornih spojeva. Pepeo doziramo oko 2kg na 10m2. Pepelom gnojimo u jesen ili zimi, najkasnije više tjedana prije sjetve. Pepeo ne sadrži dušik, pri gnojenju pepelom potrebno je dodati gnojivo s sadržajem dušika.

Mokraća - koristi se kao dušično-kalijevo gnojivo. Sadrži stimulacijske tvari koje povoljno utječu na rast biljaka. Mokraćom se gnoji u jesen i zimi. Tlo ne bi smjelo biti smrznuto i podmočeno. Ako želimo mokraćom gnojiti i tijekom vegetacije biljaka, razrijeđujemo je minimalno 3 puta.

Treset - povoljno utječe na svojstva teških i pješčanih tla. Treset također povećava toplinsku sposobnost tla. U pješčanim tlima zadržava vodu i hranjive tvari. Teška tla prozračuje. Njegova glavna primjena kao hranjivog gnojiva je:

• poboljšava tlo u rasadnicima
• pogodan je za preduzgoj biljaka

Zeleno gnojivo - adekvatna je zamjena za stajsko gnojivo. Kao zeleno gnojivo pogodne su mahunarke (grah i djetelina). Te biljke imaju bogat korijenski sustav koji u tlu ostavlja kanaliće obogaćene humusom. Kroz te kanaliće u tlo lako prodire zrak i voda. Hranjive tvari pohranjene u biljkama nakon zaoravanje dostupne su u gornjem dijelu tla za drugo uzgajano povrće.

Postavljanje komposta

Kompost ne bi smio nedostajati ni u jednom vrtu. Kompostom zamjenjujemo gnojidbu stajskim gnojem ili tresetom. Kompostom u tlo dodajemo ne samo hranjive tvari, već i mikroorganizme tla te na kraju najvažniju tvar - humus.

Kompost postavljamo na zasjenjenom i suhom mjestu vrta. Optimalne dimenzije komposta su š=maks. 2m, visina=maks. 1m, duljina proizvoljna.

Za pripremu komposta trebamo različite biljne ostatke i otpadne materijale koje proslojujemo humusom u omjeru 5:1. Taj proces naziva se humifikacija (humus sadrži mnogo mikroorganizama koji potiču razgradnju).

Osnovni materijal za kompostiranje dobivamo postupno tijekom vegetacije biljaka. Dodajemo - ostatke povrća, biljaka, pokošenu travu, necvjetajući korov, grabljeno lišće. U kompost sigurno ne spadaju - korovno bilje, bolesne biljke, pljesnive biljke, prezrele biljke i povrće koje je već stvorilo sjeme. U kompost spadaju stajski gnoj, treset (zadržava vlagu u kompostu).

Dodavanjem mljevenog vapna u kompost ograničavamo razvoj patogenih klica. Na 1m3 komposta dodajemo cca. 10 kg mljevenog vapna.

Temperatura komposta tijekom sazrijevanja ne bi smjela prijeći 65°C. Ako temperatura raste, potrebno je kompost zaliti vodom. Optimalna temperatura pri sazrijevanju komposta kreće se između 35-40 °C. Pri toj temperaturi stvara se najviše humusa. Za suhog vremena zalijemo kompost vodom ili mokraćom. Površinu komposta kontinuirano prekrivamo pokošenom travom kako ne bi došlo do isušivanja komposta.

Min. 1x godišnje kompost prebacujemo. Prebacivanje je pogodno za prozračivanje komposta. Prebacivanjem također ubrzavamo sazrijevanje komposta.

U kompost možemo dodavati ubrzivače komposta. Vrijedno ga je također opskrbiti hranjivim tvarima u obliku industrijskih gnojiva - superfosfata. S dozom hranjivih tvari ne štedimo, na kompost potrošimo 5-8 kg.

Zainteresirao vas je ovaj članak? Podijelite ga s prijateljima na Facebooku!

Autor: Hana Michalíková