Što posijati u veljači? Predgajite cvijeće!
Neke vrtne kulture siju se već od siječnja, no prava gužva na prozorskim policama počinje u veljači i ožujku. Počnite s planiranjem ovogodišnjih gredica i kutija, kako biste znali što želite uzgajati i u kojoj količini. Temeljito pregledajte zalihe starog sjemena. Sjemenke koje godinama leže u ladici najčešće više neće dobro poslužiti. Svježe i kvalitetno sjeme prvi je korak prema bogatoj žetvi. Koliko dugo sjemenke ostaju klijave i kako testirati klijavost možete pročitati u članku.
Pravi supstrat temelj je uspjeha
Za sjetve nemojte koristiti zemlju iz vrta, može sadržavati spore gljivičnih bolesti koje uzrokuju tzv. polijeganje klijanaca. Odaberite ili specijalni supstrat za sjetvu i razmnožavanje ili upotrijebite tresetne tablete tzv. jiffy, koje se nakon bubrenja stavljaju u posudu ili sadbenjak, u njih se stavlja sjemenka, a biljka se potom u gredicu presađuje izravno s ovim razgradivim omotačem. Neki vrtlari također vole sjetvu u čisti perlit ili vermikulit, u tom slučaju potrebno je odmah nakon nicanja početi s dodavanjem hranjivih tvari putem tekućih gnojiva.
Koji pribor je pogodan za sjetvu?
Najjednostavnija je sjetva u klasičnu posudicu za sjetvu. Za zahtjevnije su namijenjene različite vrste sadbenjaka u brojnim veličinama. Zanimljivu varijantu predstavlja sadbenjak s razgradivim tresetnim lončićima ili s otvorima za postavljanje jiffy tableta. Vrijedi isprobati i sadbenjake s unaprijed pripremljenim uzgojnim medijem, kao što su na primjer kocke od bazaltne vune. Sjemenke tijekom klijanja trebaju povećanu vlažnost, ali u stanu tijekom sezone grijanja zrak obično bude suh. Rješenje nude kućni mini plastenici i mini staklenjaci s ventilacijom.
Koju povrće i začinsko bilje sjati u veljači?
Neke vrste povrća na početku rastu vrlo sporo, stoga je preduzgoj neophodan. U veljači sijte kod prozora ili u grijanom stakleniku ranu salatu, kelerabe, brokulu, patlidžan, karfiol, krastavce (za kasniji uzgoj u stakleniku), rajčice ili paprike, od začinskog bilja zatim bosiljak, mažuran i mnoge druge. U zadnji čas možete još pokušati i s celerom, ali za njega je najpovoljnije vrijeme sjetve već bilo krajem siječnja. U parinik i negrijanom stakleniku možete već krajem veljače sijati rotkvice, koje klijaju i pri relativno niskim temperaturama. Od kraja mjeseca također dolazi pravo vrijeme za proklijavanje krumpira za ranu žetvu. Postavite ih u sanduke na svijetlo mjesto s temperaturom od 10 do 15 °C.
Ranom sjetvom jednogodišnjica štedit ćete novac
Možda ste navikli šarene jednogodišnjice kupovati početkom ljeta kao odrasle sadnice u vrtnom centru. Međutim, možete ih pokušati uzgojiti i iz sjemena, čime ćete dobiti širok izbor različitih sorti koje u trgovini nećete ni pronaći. Ako vaši uzgojni napori budu okrunjeni uspjehom, uz to ćete na biljkama značajno uštedjeti. U mnogim slučajevima za cijenu vrećice s desecima (pa čak i stotinama) sjemenki nećete nabaviti ni jednu sadnicu iste biljke. Ranu sjetvu zahtijevaju begonije, petunije, lobelije, ždraljevi, karanfili, verbene ili šalvija blistavih boja. Neke vrste omiljenih i nezahtjevnih jednogodišnjica poput kadifica (afrikana) također možete sijati već u veljači. Iako brzo rastu i ne bi im smetala ni mnogo kasnija sjetva, tako ćete osigurati ranije cvjetanje.
Povećajte šanse za uspjeh
Ranoj sjetvi iza prozora posvećujemo se detaljnije u članku o sadnicama. Općenito, morate pratiti temperaturu (zahtjevi se razlikuju kod različitih biljaka od 15 do 20 °C), vlažnost zraka (cca 50 %), zalijevanje (supstrat ne smije biti premokren, ali ni suh) i bezuvjetno osigurati mladim biljkama dovoljno svjetla. Većem sjemenju pomoći će klijanje ako ga nekoliko sati pa čak i dana prije sjetve namočite u vodu, koju redovito mijenjajte. Iako biljke trebaju povišenu vlažnost, istovremeno je potrebno osigurati i dovoljno prozračivanje kako se ne bi zaparile. U slučaju da sadnice uzgajate u posudi za sjetvu, presadite ih u pojedinačne lončiće čim malo ojačaju. Većina preduzgojenih biljaka na vanjsko mjesto sadi se od sredine svibnja nakon "ledenih svetaca".